Opatija

Villa Angiolina

…gdje perivoji mirišu na šarmatnu prošlost.

Radno vrijeme:

-

Broj telefona:

Gledajući danas Opatijsku rivijeru s glamuroznim vilama, teško je zamisliti da je prije samo dvije stotine godina gotovo cijeli taj prostor bio obrastao gustom lovorovom šumom. Tada se ovdje nalazilo oko 120 kućica te crkva sv. Jakova, podignuta u sklopu nekadašnjeg benediktinskog samostana – opatije, po kojoj je cijeli grad dobio ime.

Preobrazbu Opatije u biser hrvatskog turizma pokrenula je upravo vila Angiolina. Sagradio ju je kao kuću za odmor 1844. uvaženi trgovac Iginio Scarpa, nazvavši ju po svojoj prerano preminuloj supruzi. Vila je građena u stilu bidermajera s klasicističkim i romantičarskim elementima.Bio je to ljetnikovac koji je imao sve sadržaje tipične za to doba: veliku perivojnu okućnicu i gospodarsko područje koje je obuhvaćalo rasadnik sa staklenikom, objekt koji danas poznajemo pod nazivom Švicarska kuća i spremište za kočije.Vila je izgrađena nedaleko crkve sv. Jakova i okružena je perivojem engleskog tipa s pogledom na more. Vila Angiolina prva je reprezentativna zgrada za odmor i bijeg iz gradskog okruženja izgrađena u Opatiji. Stoga ne čudi da se ona danas smatra kolijevkom turizma na ovim prostorima.Okružena je istoimenim parkom koji predstavlja pravi botanički biser jer ga je Scarpa, uz pažljivo očuvano autohtono raslinje, obogatio brojnim biljnim raritetima iz najrazličitijih dijelova svijeta koje su mu, pretpostavlja se, donosili kapetani njegovih brodova.

Prvotno je vila, osim obitelji Scarpa za odmor, služila i za ugošćivanje uvaženih gostiju iz cijele Monarhije. U njenom očaravajućem perivoju i raskošnim salonima uživala je elita ondašnjeg političkog i društvenog miljea. Opatiju su tada, između ostalih, posjetili carica Marija Ana, ban Josip Jelačić sa suprugom Sofijom, brat cara Franje Josipa Maksimilijan sa suprugom Charlotte, Ernst II suveren vojvodstva Sachsen-Coburg-Gotha, ministar Alexander Bach, zapovjednik polarne ekspedicije „Tegetthoff“ i mnogi drugi uglednici.Godine 1882. u Opatiju dolazi glavni direktor austrijskih Južnih željeznica, Friedrich Julius Schüler, koji ostaje očaran ljepotom ovog kraja i prirode. Po njegovoj odluci, Južne željeznice kupuju vilu Angiolinu od tadašnjeg vlasnika, grofa Chorinskog, i preuređuju ju u pansion. Ubrzo nakon toga kreće izgradnja hotela Kvarner i Kronprinzessin Stephanie (danas Imperial), kao i drugih vila i hotela.Zahvaljujući liječnicima koji su, kao gosti Opatije, uočili dobrobiti klime ovoga područja, krajem 19. stoljeća u gradu su izgrađena brojna lječilišta. Danas je vila Angiolina otvorena za sve posjetitelje, kao i one koji samo žele prošetati sjenovitim stazama njezina perivoja. Nakon provedene funkcionalne sanacije i rekonstrukcije, zgrada vile Angioline ponovno je otvorila svoja vrata kao sjedište Hrvatskog muzeja turizma.

Galerija:

Novosti:

Tošo Dabac: Jadranski putopis (27.2. – 3.5.2026.)

Izložba Tošo Dabac: Jadranski putopis, ostvarena u suradnji Hrvatskog muzeja turizma u Opatiji  i Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, donosi sedamdesetak fotografija nastalih između 1950. i 1970. godine tijekom autorovih putovanja jadranskom obalom. Fotografije su nastale u sklopu profesionalnih angažmana za Turistički savez Jugoslavije i časopis Jugoslavija, a uz njih su predstavljeni i originalni primjerci publikacija, promotivni materijali, fotoaparati iz Arhiva Tošo Dabac te nekoliko fotografija iz njegova Opatijskog albuma. Fotografije Toše Dabca koje se mogu vidjeti na izložbi predstavljaju prirodne ljepote, kulturne spomenike, turistička središta i prizore svakodnevice jadranskih gradova. Kroz cijelu izložbu se kao temeljna tematska os proteže putovanje koje je istodobno konkretno, umjetnikovo kretanje kroz različite gradove i krajolike, ali i metaforičko u kojem Dabac promatra prostore kroz koje prolazi i ljude koje susreće. Jedan od najvažnijih hrvatskih fotografa 20. stoljeća, Tošo Dabac afirmirao je u Hrvatskoj fotografiju kao ravnopravnu umjetnost. Najpoznatiji je široj javnosti po ciklusu Ljudi s ulice (1932. – 1935.), u kojem prikazuje socijalno osjetljive prizore zagrebačke svakodnevice u vrijeme Velike gospodarske krize 30-ih godina. Osvaja nagrade na brojnim izložbama, a osobito priznanje u svijetu stekao je suradnjama sa stranim časopisima te sudjelovanjem i nagradama na međunarodnim izložbama. Njegov atelijer u Ilici 17 bio je tijekom pedesetih i šesdesetih godina 20. stoljeća važno okupljalište umjetnika, a danas djeluje kao Arhiv Tošo Dabac, čija se zbirka nalazi pod upravom Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Izložba potvrđuje trajnu umjetničku i dokumentarnu vrijednost njegova jadranskog ciklusa. Sa željom da se posjetiteljima pobliže predstavi opus ovog velikog fotografa, nadamo se da će ponovno doživjeti ljepote jadranske obale kroz pronicljivo oko Toše Dabca. Više o izložbi: https://www.hrmt.hr/2026/izlozbe/toso-dabac-jadranski-putopis

Na tračnicama i valovima: povijest prometnih veza Opatije (30.1. – 22. 3. 2026.)

Pop-up izložba „Na tračnicama i valovima: povijest prometnih veza Opatija“ predstavlja razvoj prometnih veza i povijesti prometa koja je u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća omogućila Opatiji upisivanje na europsku kartu najpoželjnijih turističkih i lječilišnih destinacija. Posjetitelji će imati priliku upoznati društvene i političke okolnosti razvoja prometa usko vezane uz djelovanje i ulaganja Društva južnih željeznica te nastanak  pojedinih opatijskih hotela koji danas imaju poseban status u gradskoj turističkoj i smještajnoj ponudi. U prvom dijelu izložbe koji tematizira željeznice, prezentira se važnost željezničke stanice Matulji – Opatija (Mattuglie – Abbazia) te sve načine na koji su ugledni gosti iz cijele Austro-Ugarske dolazili u Opatiju. U ovom dijelu posjetitelji će saznati više o tramvaju i njegovim posebnostima koji je prometovao kroz Opatiju te poveznice Opatije i slavnog Orient Expressa. U drugom dijelu izložbe, posjetitelji će više saznati o napretku koji su parobrodi donijeli za turističku ponudu Opatije te razvoj brodarstva. Posjetitelji će se upoznati s najpoznatijim parobrodima koji su plovili i pristajali u Opatiji te s barkajolima koji su bili toliko popularni da su postali neformalni zaštitni znakovi Opatije kao dio njezinog kolektivnog sjećanja i pomorske tradicije. Izložba nas vraća u neka davna vremena kada se vlakovima dnevno putovalo, a morem su plovili parobrodi i male tradicijske barke na vesla. Nakratko će se oživjeti povijest prijevoza u želji da se posjetitelje potakne i  odluče za putovanje vlakom, brodom ili tramvajem. Izložba je ujedno „uvertira“ i najava skorašnjeg otvorenja stalnog postava Hrvatskog muzeja turizma. Više o izložbi https://www.hrmt.hr/2026/izlozbe/na-tracnicama-i-valovima-povijest-prometnih-veza-opatije